"OCENJUJU GRAĐANE, ROBOTI I DRONOVI IDU ULICOM, A KAD POMENETE SRBIJU..." Bosnić posetio Kinu, a prizori koje je zatekao ostavili su ga bez teksta!
Kinezi su danas simbol tehnološkog uspona civilizacije. Od zemlje rižinih polja i papirnih zmajeva, postali su sila koja predvodi svet u oblasti veštačke inteligencije, robotike, nadzora, 5G mreža i digitalne ekonomije. Dok ostatak sveta tek pokušava da razume potencijal tehnologija budućnosti, Kina ih već testira u svakodnevnom životu, od pametnih gradova koji sami regulišu saobraćaj, do superkompjutera koji obavljaju milijarde operacija u sekundi.
Njihovi dronovi lete u rojevima i mogu zameniti vatromet, dok kamere sa prepoznavanjem lica broje stotine miliona pogleda dnevno. Digitalni juan već funkcioniše kao valuta bez novčanika, a algoritmi prate navike građana i nude im ono što žele pre nego što to i izgovore.
Gosti koji su govorili na ovu temu u emisiji "Ni pet ni šest" bili su Boško Kozarski - novinar i autor emisije "Kulturista", Goran Radosavljević Guri - general-pukovnik u penziji, Drago Bosnić - novinar BRIKS-a i Vladan Glišić - advokat i analitičar.
Bosnića je tokom posete Kine najviše fascinirao lift, koji se kreće brzinom svetlosti:
- Tu u tom hotelu gde sam bio, ima tri lifta sa jedne i tri lifta sa druge strane. kad uđete u lift on više ne staje, već ide do sprata gde vi hoćete. Posle toga može da se spušpta laganije, ali kad jednom ubrza tu nema stajanja. Sve u svemu, Kina nije zemlja već jedna čitava civilizacija za sebe, kao Evropa da je država. Svaki grad ima neki svoj dijalekat, ali to je u suštini različit jezik. Kad se prebace na taj njihov lokalni dijalekat, ništa ne razumeju. Ja sam bio 10 dana i nisam zagrebao ni površinu onoga šta može da se vidi. Čangšui je meni bio fascinantan grad - kaže Bosnić i dodaje:
- Roboti su išli ulicom, isto tako i dronovi. Grad je bio veoma bezbedan, njihova deca sama idu ulicom. Ljudi šetaju bez ikakvog problema. Srbija ima neverovatan kapital u Kini u smislu ugleda. Ja sam išao kao predstavnik i neverovatno je kakav ugled Srbi imaju. Kinez zna šta se dešavalo 1999. godine, zna ko vam je predsednik. A evo, kada sam pričao sa zapadnim čovekom, on je mislio da je Sarajevo Srbija i sve vreme mi je govorio o lošim ljudima, muslimanima koji su činili razna dela. Kinezi više govore ruski nego engleski. Rus Baburin je zapevao meni "Tamo daleko", dok Amerikanac misli da sam iz Sarajeva. To je po meni pokazatelj šta Rusi kao narod osećaju prema nama, Srbima.
Radosavljević Guri je posetio Kinu dva puta. 2005. godine i poslednji put, ove godine:
- Svaka generacija ima neko svoje sećanje. Ja sam bio tamo 2005. godine, oni nisu tada znali za Srbiju, to je bila Jugoslavija, mislili su da je glavni grad Sarajevo. Sada dolaze generacije koje znaju o Đokoviću, Jokiću, o raznim političarima. Danas svi znaju za Srbiju i za čelično prijateljstvo. Tako da je ogromna razlika u tih 20 godina. 2005. godine je bilo samo šestoro Srba u Šangaju, sada ima mnogo ljudi. Takođe, mnogo kineza dolazi u Srbiju, što je veoma bitno. Sada su avioni prepuni kineskih turista, svuda su po Srbiji i drastično je promenjena ta priča.
Redovi ljudi
Kozarski ističe da je tokom posete Kini obišao razne znamenitosti zahvaljujući direktori Centra za srpsku kulturu u Pekinju:
- Otišli smo prvo na kineski zid. Vikend odmori su me fascinirali. Kako u jednom višemilionskom gradu se čuvaju milionske oaze na kojima oni uživaju. Međuim, kod njih su redovi ogromni, ima mnogo ljudi i kada dođeš na kraj, misliš da nikada nećeš doći na red. Ali, te kolone se brzo kreću. Zašto? Jer ne može danas u zabranjeni grad da dođe ko hoće i kad hoće, već 15 dana ranije ti kupiš kartu i staneš u red. I tebi piše tačno u koliko sati treba da staneš da ne bi čekao red.
Glišić kaže da zapadna civilizacija nikada neće moći da shvati kinesku, drevnu, civilizaciju:
- Neko kada je tamo upravljao malim i velikim zajednicima, oni su živeli u hordama gde su se ubijali motkama. Tako da oni sigurno ne mogu da razumju tu civilizaciju. Dve trećine kineza danas nisu bili kinezi. Civilizacija dugog trajanja ima osećaj da može da vuče ljude u svoje trupe. Nisu ni Kinezi bili baš fini, imali su i oni ratove. U 15. veku za vreme dinastije Ming, admiral napravi flotu od preko 300 brodova - kaže Glišić i dodaje:
- Oni su bili 120 metara dužine i 50 metara širine. Kreću da plove da bi trgovali. Međutim, videli su da je Indija zaostala i uništili su flotu. Tada je tek zapadna civilizacija pravila svoje brodove, dok su ih kinezi uveliko imali. Narodi pod njihovim uticajem su prijvatljivi, a svi ostali smo varvari za njih. Po njima. Međutim, nisu predatori i koljači kao oni koji sada vladaju svetom.
Društveni bodovi
Gosti Kurir televizije govorili su i o društvenim bodovima u Kini. Sistem socijalnih kredita je projekat kineske vlade kojim, koristeći savremene informatičke tehnologije, alate za masovno praćenje i tehnologije analize velikog broja podataka, prati svoje građane i boduje njihovo ponašanje. Kinezi dobijaju ocenu od maksimalnih 950 bodova. Za sada je taj broj jedna vrsta kreditne ocene
- Ona je civilizacija koja je zasnovana na ekonomiji i konfučijanizmu, a to je drugačiji pogled na život. Oni su kolektivistička civilizacija. Kineska civilizacija mora tako da se ponaša da bi opstala. Ona je nepoimljivo velika zemlja. Svaku provinciju možete posmatrati kao zajednicu. Njima je bitna Kina, kao zemlja koja će da je zaštiti od koljačke zapadne civilizacije.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs